U Republici Hrvatskoj ima otprilike 3.200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, s time da je od toga 65 % u privatnom vlasništvu i 35% u državnom vlasništvu. Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u RH iznosi svega 1.200.000 hektara (cca 1/3 od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u RH), od čega oko 1.000.000 hektara u kontinentalnoj Hrvatskoj i 200.000 hektara u jadranskoj Hrvatskoj. Pod pojmom poljoprivredno zemljište podrazumijevamo poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru nekretnina opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja. Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države do maksimalne površine od 50 hektara u kontinentalnom području i do 5 hektara u priobalnom području.

Državljani trećih zemalja ne mogu stjecati poljoprivredno i šumsko zemljište u Hrvatskoj, dok u odnosu na građane Europske unije vrijedi sedmogodišnji moratorij, odnosno zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta. Iako je navedeni moratorij istekao u srpnju 2020. godine, taj rok je produljen za još tri godine tako da će državljani EU tek nakon 30. lipnja 2023. moći kupiti poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj. Bitno je naglasiti da za hrvatska trgovačka društva u vlasništvu stranih osoba ne postoje takva ograničenja u stjecanju nekretnina.

Također je važno napomenuti da se poljoprivredno zemljište kupljeno od Republike Hrvatske ne može otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji. Nakon isteka tog roka, Republika Hrvatska ima pravo prvokupa prodanog poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni. Ako Ministarstvo poljoprivrede ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, ponuditelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu. Navedena zabrana otuđenja i pravo prvokupa upisuje se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.